четвртак, 21. мај 2009.

SRECAN DAN NEZAVISNOSTI


NIKŠIĆKI “ALL INCLUSIVE”


NIKŠIĆKI “ALL INCLUSIVE”

Nakon polumaturanata, koji su se u hotelu “Nikšić” smjenjivali na tri dana, i takmičara Šahovskog prvenstva Crne Gore za slijepe, u ovom hotelu trenutno boravi studijska grupa iz Rusije. Uprava hotela je u pregovorima za dvije maturske i jednu polumatusku
proslavu. Prvi agencijski gosti u ovaj sutomorski objekat stižu 3. juna, posredstvom slovenačke turističke agencije “Relax”, koja je, po sistemu “all inclusive” zakupila četiri sprata, dok je agencija “Blue travel” zakupila tri sprata, po istom sistemu. To podrazumijeva pun pansion, na bazi švedskog stola, i besplatno piće od 10 ujutru do 10 uveče.

уторак, 19. мај 2009.

NOC MUZEJA -KAKO JE BILO????


NOĆ MUZEJA

Barski Zavičajni muzej u subotu veče je dao svoj doprinos svjetskoj kulturnoj manifestaciji “Noć muzeja”.

Otvorena je izložba “Dvorski kompleks kralja Nikole na starim fotografijama”, i prikazan film o znamenitoj ruskoj galeriji “Tretjakovski”. Kao što je to običaj u svijetu na Noć muzeja, i u Baru je posjeta 16. maja, od 20 do 24 sata, bila besplatna.

Mada je to bila noć finala “Eurosonga” i teniskog meča Đoković-Nadal, posjetoci su se, ipak, u velikom broju odazvali pozivu da razgledaju tematske izložbe i stalne muzejske postavke. Izložba “Dvorski kompleks kralja Nikole na starim fotografijama”, otvorena u balskoj dvorani, naišla je na veliko interesovanje. Ova zanimljiva zbirka sadrži foto-dokumentaciju od 1885. godine kada je dvorac izgrađen, preko 1910. godine kada je dograđena balska dvorana, zatim fotografije iz 1979. o stradanju dvorca u zemljotresu i obnovi, pa sve do današnjih dana. Na ovoj izložbi po prvi put su prikazane fotografije dva akvarela koje je radila knjeginja Milica, žena knjaza Danila.

понедељак, 18. мај 2009.

KUP BACACKE DISCIPLINE


PRVI KUP ZA BACAČKE DISCIPLINE

Kup Crne Gore u atletici za bacačke discipline održan je za vikend u Baru. To je prvi put da se organizuje državno takmičenje za takmičare u bacačkim disciplinama. Učestvovalo je 40 takmičara u svim kategorijama. Nadmetali su se atletičari “Arsenala”, “Lovćena”, “Budve”, “Draževine”, “Podgoričkog maratona”, “13. jula”, “Jedinstva”, “Zete” i “Nikšića”.

Dva crnogorska rekorda postavljena su juče na “Topolici”. Uspjeli su to Danijel Furtula i Sandra Bogavac - oboje u bacanju kladiva. Furtula je ostvario rezultat 43,96 metara, dok je rekordni hitac Sandrin bio 26,54 m. Oni su članovi “Tare” iz Mojkovca. U sveukupnom plasmanu najbolja je bila ekipa “Tare” iz Mojkovca. Drugoplasirani je cetinjski “Lovćen”, a treća “Draževina” iz Podgorice. Pobjednici po kategorijama su - Bacanje koplja, mlađe juniorke: Amela Feković (“Arsenal”), juniori: Ognjen Kasalica (“Tara”), seniori: Nikola Zindović (“Tara”); Bacanje kladiva - juniorke: Sandra Bogavac (“Tara”), juniori: Danijel Furtula (“Tara”), seniori: Nikola Ristić
(“Tara”); Bacanje kugle - juniori: Milan Joksović (“Lovćen”), mlađi juniori: Tomaš Đurović (“Dračevina”), mlađe juniorke: Milica Vukadinović (“Tara”), seniori: Danilo Ristić (“Tara”), seniorke: Maja Samardžić (“Nikšić”); Bacanje diska - seniori: Veljko Čegar (“Budva”), seniorke: Maja Samardžić (“Nikšić”).

ANTIVARI MUZIKA U ALBANIJI


ANTIVARI MUSICA“ U ALBANIJI

Ženski hor „Antivari muzika“ tokom vikenda je boravio u Albaniji, gdje su održali koncert u Frančenskanskoj crkvi. Koncert je organizovalo Udruženje “Alba – Montenegro” čiji je predsjednik Burhan Čulić istakao da je to samo početak saradnje.
”Koncert je bio odličan. Nastavljamo saradnju konkretnim projektom”, kazao je Čulić.
Nakon boravka u Tirani i koncerta u Skadru koji je privukao pažnju i ostavio utisak na čelnike Muzičke akademije u susjednoj državi, hor iz Bara dobio je ponudu da predstavlja Crnu Goru na Evropskom Festivalu horova koji će se održati u Albaniji ove godine. Pod pokroviteljstvom Centra kulture iz Švajcarske, projekat „Zajedno za novi mentalitet sa narodima Balkana“ okupiće horove iz balkanskih zemalja.

Organizatori prvog Festivala je udruženje „Prenkjakova“ iz Albanije koje ima dugogodišnju saradnju sa Muzičkom akademijom sa Cetinja. Predsednik udruženja Filip Gurazju je prvi gradonačelnik Skadra u višepartijskom sistemu. “Planirano je da članovi horova 12 dana borave u Albaniji, da razmjene iskustva, održe koncerte. Festival će se svake godine održavati u drugoj državi. Albanija je dobila čast da bude prvi domaćin”, kazao je predsednik Udruženja „Prenkjakova“.

Hor „Antivari musica“ krajem maja imaće koncert i u Rimu.

субота, 16. мај 2009.

NOC MUZEJA


четвртак, 14. мај 2009.

EUROSONG 2009


ANDREA NA “EUROSONGU”

Barska pjevačica Andrea Demirović sinoć je otvorila 54-ti “Eurosong”, koji se ove godine održava u Moskvi, ali nije uspjela da se plasira u finale, iako je po kladionicama bila jedan od favorita za visoki plasman.

Na veličanstvenoj sceni u Olimpijskom centru Demirović je otpjevavala pjesmu “Just Get Out of My Life” proslavljenog njemačkog evrovizijskog kompozitora Ralfa Zigela, u maniru njemačke disko muzike sedamdesetih. Djelovala je upečatljivo i samouvjereno na sceni.

Gledaoci iz 18 zemalja učesnica sinoćnjeg polufinala, te Engleske, Njemačke i Španije, uz stručni žiri odlučili su da u finalu 16. maja nastupe predstavnici nacionalnih televizija Turske, Švedske, Izraela, Portugala, Malte, Finske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Jermenije i Islanda. Treći put zaredom, predstavnici Radio televizije Crne Gore nijesu prošli u završnicu “Eurosonga”.

среда, 13. мај 2009.

BARSKA DIJASPORA






Barska dijaspora je rasuta širom svijeta, na svim kontinentima "plave planete" nalaze se negdašnji žitelji naše opštine, ili njihovi potomci. Teško je reći kada je počelo raseljavanje ovog područja, ali je to svakako moralo biti za vrijeme velikih nevolja - ratova, gladi, bolesti... Postoje sačuvani dokumenti još iz srednjeg vijeka o organizovanim odlascima Barana u Istru ili Dalmaciju, a veliki broj žitelja Bara i okoline početkom XX vijeka otisnuo se preko okeana. Talas napuštanja barskih sela naročito je ojačao početkom sedamdesetih, a konačni odliv stanovništva uslijedio je devedesetih, za vrijeme krvavih balkanskih komešanja.

Barski iseljenici u SAD rasuti su po silnim gradovima ove velike zemlje, ali se "najčvršće drže" oni organizovani u dva udruženja - u Njujorku i Čikagu. "Primorje" i "Rumija" pomažu da se ne izgubi nit sa zavičajem, jer su "oduvijek znali ko su i što su".

"PRIMORJE": Klub iseljenika "Primorje" okuplja uglavnom ljude s područja Mrkojevića koji žive u Njujorku. Nastao je 2001. godine, i od tada kontinuirano radi na poboljšanju informisanosti, obrazovanja i organizovanju kulturno-sportskih aktivnosti.

Prilikom osnivanja, klub je imao samo 32 člana, a danas je 50 porodica učlanjeno. Prostorije su na Staten Islandu, i mogu da prime oko 180 ljudi. Članovi kluba se sastaju svake subote, kad se igra šah i skambilj, i uz razonodu i pjesmu ostane do jutarnjih sati. Nedjeljom se održavaju časovi folklora, a klub organizuje gostovanja estradnih umjetnika, kao i igranke i svadbe. Aktivan je i fudbalski klub "Primorje" koji sa "Montenegrom" iz Čikaga organizuje tradicionalne fudbalske utakmice. Na čelu ovog iseljeničkog kluba je Saljo Metanović.

"RUMIJA": Kulturni centar "Rumija" iz Čikaga, 60621 N. Ridge, okuplja oko 600 Barana koji žive u tom gradu. Osnovan je 1995. godine, i otvoren svakog četvrtka i petka. Imaju učionicu za crnogorski jezik, salu koja prima 250 ljudi, obimnu biblioteku... U školi Kulturnog centra, dva sata nedjeljno, pored vjeronauke i folklora-običaja, djeca rođena tamo uče svoj jezik. Jedna od prostorija data je na upotrebu Radiju Inter-antena Bar. Sat vremena nedjeljno emituju program za iseljenike. Na programu su vijesti iz Crne Gore i Bara, muzički noviteti, najave dešavanja...

U Čikagu, članovi naše zajednice žive udaljeni na 15-20 minuta vožnje. Posjećuju se, imaju svoje kafiće, osnovali su i klub "Montenegro", koji se takmiči u Nacionalnoj Soccer Ligi Čikaga.

Velike su razlike između "first" i "second generation" Amerikanaca ovdašnjeg porijekla. Prva generacija je teško radila, a imućstvo su stekli teškim radom, mahom zanatskim. Mlađa generacija ima više edukacije, za razliku od emigracije koja je došla prije nekoliko decenija, i više se posvećuje lakšim poslovima u Americi. Rade sa nekretninama, posjeduju restorane, agencije, male kompanije od po 10-15 ljudi, za održavanje zgrada i "remoldovanje prostorija.

уторак, 12. мај 2009.

ITALIJANI O SREDNJOVJEKOVNOM BARSKOM NADBISKUPU



Ugledna institucija iz Peruđe zainteresovana je da prikupi što više informacija o Ivanu II, odnosno Giovaniju de Piano Karpina, nadbiskupu barskom iz sredine 13. vijeka, kazala je za “Vijesti” Danijela Đurđević, predstavnica turističkog sektora agencije “Lovćenšped” u Italiji.

Đurđević, koja već dugo živi i radi u Peruđi, nedavno je sa crnogorskim ambasadorom u Vatikanu Antunom Sbutegom, bila na dvodnevnom skupu u centru italijanske regije Umbrija posvećenom Ivanu II.

“Organizator je odbor ‘Komitato Giovani de Plano Karpine’ iz Peruđe, koji proučava život i djelo ove znamenite istorijske ličnosti. Odboru je veoma interesantna činjenica da je Ivan II bio nadbiskup barski od 1248. do 1252, kada je umro u Baru. Italijani sada traže njegov grob i sve podatke koji mogu biti povezani sa posljednje četiri godine njegovog života”, kazala je Đurđević koja ovih dana boravi u rodnom Baru.

Nakon smrti nadbiskupa Ivana I, barski kanonici su za nadbiskupa izabrali fratra dominikanca Ivana, ali je papa Inocenco IV da bi umirio sukob između Dubrovnika i Rima na stolicu postavio franjevca Ivan de Plano Karpina. Najprije je bio starješina saksonske franjevačke kustodije, pa provincijal Njemačke, potom je svoj red raširio po Češkoj, Mađarskoj, Danskoj i Norveškoj. Bio je 1245. godine papski izaslanik kod Tatara sa Volge i u ruskoga kneza Danila. Njegov putopis o životu i običajima Mongola prvi je prikazao Evropljanima ovaj narod, a istoričari su se vjekovima služili njegovim spisom. Dok je bio nadbiskupom Bara, sukob sa Dubrovnikom se izmetnuo u pravi rat, pa su Dubrovčani oružjem počeli napadati Barane, tako da je jednom prilikom bio uhvaćen i odveden u tamnicu. Da bi se parnica dovršila, papa je odlučio stvar konačno presuditi i naložio dubrovačkom i barskom sveštenstvu da prinesu dokaze za svoje tvrdnje. Očito je odluka išla u korist Bara, jer su od tada Dubrovčani prestali uznemirivati Barane. Ivan II (de Plano Kaprini) sazvao je 1249. u Baru Drugi pokrajinski crkveni sabor da bi stao na kraj nevoljama koje su pritiskale njegovu nadbiskupiju, od pohara i pljački preko lošeg vladanja klera.

Papa Inocenco je potvrdio odluke ovog sabora, bacio anatemu na one koji pljačkaju biskupske posjede, dao arcibiskupu vlast za ekskomunikaciju iz crkve i za oprost crkvenjacima koji su napravili grijeh iz nužde, i ovlastio nadbiskupa i biskupe da crkvenim kaznama prinude

na plaćanje desetine one koji je ne plaćaju. Ivan de Piano Karpini je umro 1. avgusta 1252. godine u Baru. Franjevački martirij ga naziva "blaženim".

Inače, Danijela Đurđević, koja sedam godina, kao predstavnica “Lovćenšpeda” u Peruđi, sa uspjehom promoviše lovni turizam u Crnoj Gori, upravo sprovodi pionirski poduhvat - projekat „Dijana“, imenovan po rimskoj boginji lova. “Želim da podržim žene-lovce koje su u Italiji u manjini i koje muške kolege ne prihvataju. Kroz ‘Dijanu‘ sam im, zahvaljujući mojim saradnicima, ponudila tri dana besplatnog lova u Crnoj Gori, što je naišlo na veliki odjek u specijalizovanim italijanskim lovačkim magazinima i veb
-sajtovima. U toku je prijava kandidatkinja”, navela je Đurđević. Kao diplomac Univerziteta italijanskog jezika za strance u Peruđi, Danijela je od ove sezone pokrenula inicijativu da se što veći broj crnogorskih đaka, studenata i profesora italijanskog jezika, tokom ljeta usavršava na toj, svjetski renomiranoj katedri italijanskog jezika po pristupačnim uslovima.


понедељак, 11. мај 2009.

I LOVE YOUR BLOG...


SELO ZNANJA U CRNOJ GORI


LIBANCI BI SELO ZNANJA U CRNOJ GORI

Predstavnici “Global investmenta” iz Libana, dr Milad Sebaaly i Horst Bender, posjetili su Opštinu Bar i razgovarali sa potpredsjednikom Draganom Simovićem o mogućnosti realizacije projekta “Crnogorsko selo znanja”. “Global investment” je jedna od najvećih finansijskih grupa na Srednjem istoku, koja je već boravila u Crnoj Gori i iskazala interesovanje za privatizaciju Luke Bar.

Ovoga puta, predmet njihovog interesovanja je razvoj “Crnogorskog sela znanja”, jedinstvene cjeline tehnološki napredne infrastrukture i objekata, koja je u stanju da objedini kompanije iz različitih sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo, tehnologija, logistika, turizam, trgovina i konferencijsko-izložbene aktivnosti.

Takav kompleks mogao bi da se razvije u zaleđu Skadarskog jezera, na centralnoj poziciji između Podgorice, Cetinja, Bara, Budve i Petrovca.

субота, 9. мај 2009.

POCELO KUPANJE




SVE VIDITE, NEMAM STA RECI...



четвртак, 7. мај 2009.

NAJBOLJA PLAZA U BARU


PLAVA ZASTAVICA OPET ZA “PARADIZO”

Međunarodni žiri Programa Plave Zastavice (FEE), na sastanku održanom 30 aprila u Kopenhagenu, dodijelio je Plave Zastavice za 19 plaža koje je Nacionalna komisija kandidovala krajem marta. Međunarodni žiri sačinjavaju predstavnici međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine, spasilaštvom na vodi i turizmom: UNEP - Programa UN za životnu sredinu, IUCN - Svjetska unija za zaštitu prirode, UNWTO - Svjetska turistička organzija Ujedinjenih nacija, ILS - Svjetska Federacija za spasilaštvo na vodi i EUCC - Unija za zaštitu obala u Evropi.

Nacionalni žiri u Crnoj Gori kojeg sačinjavaju predstavnici Ministarstva turizma i zaštite životne sredine, Ministarstva pomorstva i saobraćaja, JP Morsko Dobro, Crvenog krsta Crne Gore, NVO "Ecom" i NVO "Kreativna asocijacija mladih", krajem februara izvršio je selekciju plaža koje će se kandidovati za Plavu zastavicu u 2009. godini i odredio plaže koje će 2009. godine biti u Pilot fazi. Do 1. maja do kada je bio rok za kandidaturu za Pilot fazu stiglo je 7 prijava.

U Baru je Plavu zastavicu ponovo dobilo jedino kupalište “Paradizo”, a u pilot fazi je ponovo plaža Sutomore – centar.

среда, 6. мај 2009.

OPEN DAYS U BARU

DANAS “T-MOBILE OPEN DAYS” U BARU

Opština Bar i Centar za efikasan razvoj visokog obrazovanja “CERVO” u saradnji sa Ministarstvom prosvete i nauke Crne Gore organizuju “Treći sajam visokog obrazovanja i stipendija – T-Mobile Open Days 2009”. Sajam će biti održan 6.maja u periodu od 11:00 do 17:00 časova u sportskoj sali Osnovne škole “Jugoslavija”. Otvaranju Sajma će prisustvovati predsjednica Skupštine opštine Branka Nikezić, sekretar Sekretarijata za društvene djelatnosti i opštu upravu Mr Boris Mijović, kao i predsjednik Centra za efikasan razvoj visokog obrazovanja Alen Nikezić.

Na sajmu će se predstaviti preko 50 izlagača. Veoma bitan segment Sajma je segment “Stipendija”, gdje će svoje programe stipendiranja i mobilnosti na štandovima predstaviti brojna diplomatska predstavništva i međunarodne organizacije. Na Sajmu će se predstaviti i svi Fakulteti koji djeluju na teritoriji Crne Gore, kao i programi sezonskog zapošljavanja za studente.

Opšti cilj projekta je vezan za povećanje nivoa visoko-obrazovanog kadra u Crnoj Gori i predstavljanje važnosti uloge stipendija i mobilnosti članova crnogorske akademske zajednice. Osnovni cilj projekta je da srednjoškolci, kao i svi zainteresovani za sticanje visokog obrazovanja dobiju priliku da se na neposredan način upoznaju sa programima crnogorskih fakulteta i mogudnostima stpendiranja koje se nude u Crnoj Gori.

уторак, 5. мај 2009.

GODISNJICA TITOVE SMRTI


GODIŠNJICA TITOVE SMRTI

Više hiljada ljudi iz svih republika bivše Jugoslavije posjetilo je danas Kuću cvijeća, na 29. godišnjicu smrti Josipa Broza Tita. U posjeti Titovom grobu danas je bila i grupa Barana – zanimljivo, mahom mlađe i srednje dobi.


Godišnjicu Titove smrti obilježili su tradicionalnim čituljama u podgoričkim medijima Generalni konzulat SFRJ, čije je sjedište u Tivtu, i četvorica Nikšićana sa porukom "slava predsjedniku, komandantu i heroju". Oglasio se i Klub Jugonostalgičara iz Cetinja, sa ocjenom da je Tito bio njihov "ponos, idol i nezaborav".

On je bio ratni vođa, doživotni predsjednik i Vrhovni komandant Narodno oslobodilačke vojske SFRJ. Posjete Titovom grobu na godišnjicu njegove smrti postale su tradicionalne. Titovoj sahrani, u maju 1980. godine, prisustvovalo je 209 državnika iz 128 zemalja svijeta. Među njima je bio 31 predsjednik države, četiri kralja, šest prinčeva, 22 predsjednika vlada, kao i 11 predsjednika nacionalnih parlamenata.

понедељак, 4. мај 2009.

Promocija pjesme u Baru


HARIS BABAIĆ PROMOVISAO PJESMU I SPOT

U petak je u restoranu “Samba” promovisan novi singl praćen spotom “Zbog nas” barskog muzičara Harisa Babaića. U prisustvu pedesetak kolega muzičara i prijatelja, Babaić je prikazao dopadljiv muzički broj odrađen po muzičkoj matrici Vlada Georgieva i atraktivan video-spot kojeg potpisuje video-produkcija “Bubulj”. Kadrovi su uglavnom snimani na jahti u barskom akvatoriju, u Starom gradu i na još nekoliko lokacija u opštini.

Autor muzike i teksta je Babaić, materijal je sniman u studiju “Waves”, a postprodukciju i miks je u Beogradu odradio Milić Dragović, koji se, pored lijepe Dženane Botonjić, i pojavljuje u spotu. Ovo je drugi Babaićev realizovani autorski projekat – prvi je bila “Himna Baru”.

“Obožavam Bar, i želio sam da spojim sopstvenu muziku i naš ambijent u skladnu cjelinu. Da se vidi u kakvoj ljepoti živimo”, rekao je za Barinfo Babaić, dodajući: “Imam još gotovih pjesama, tako da planiram da svaka dva-tri mjeseca izbacim po jednu pjesmu. Miješam stilove, nisam striktno vezan za jednu vrstu muzike, tako da će svi koji vole ono što radim biti iznenađeni u mjesecima koji dolaze”. Na opasku da postavka numere “izuzetno liči” na Vlada Georgieva, Babaić je u smijehu odgovorio: “I on i ja volimo Hulia Igleciasa i Erosa Ramazzottija, i obojica krademo od njih”.


Nove barske novine


NOVE”, ALI STVARNO NOVE “BARSKE NOVINE”

Iz štampe je izašao novi, 25-ti broj “Novih barskih novina”. U treću godinu izlaženja, kako je i najavio vlasnik “JO Pressa” Goran Jovanović, lokalni magazin ulazi redizajnirane unutrašnjosti, sa novim logom i formatom.

U ovom broju čitaoci mogu pročitati intervju sa Aleksandrom Saškom Kadić, vodećom crnogorskom manekenkom osamdesetih, potom glumicom u New Yorku, prvi nakon 20 godina “medijske šutnje” na ovim prostorima. Tu su i razgovori sa likovnjakom-glumcem Nikolom Đukanovićem, te urednikom fanzina “Ars Poetica” Senadom Karađuzovićem, odbojkašem Milošem Ćulafićem i kapitenkom “Sirena” Tamarom Kovačević. Od aktuelnosti, tu su mini-eseji o gradnji nuklearke, ne-zemljotresnoj gradnji u Baru, kao i izvještaji sa nedavno održanihh pozorišnih festivala, te boravku NATO fregate u našem gradu, uz zanimljiv članak o izvještavanju “New York Timesa” o Baru u prvoj polovini XX vijeka.

Broj donosi i redovne mjesečne članke arheologa Mladena Zagarčanina, košarkaškog trenera Peđe Milovića, kao i misteriozne “Solaris”.

петак, 1. мај 2009.

SRETAN 1.MAJ


VINO


LIJEPO REČE RAJKO: „PIĆE ZA BOGOVE“

Kvalitet crmničkog vina dokazan je i na međunarodnom vinskom takmičenju u Novom Sadu, gdje su članovi Udruženja vinara i vinogradara Crmnice osvojili brojne nagrade. Vinarija Sveti Toma iz Limljana u vlasništvu braće Ilije i Mila Klisića dobila je zlatnu medalju za kvalitet svog vina i srebrnu medalju za svoju rakiju. Srebrnu medalju za kvalitet dobila su vina iz podruma Pajović iz Seoca u vlasništvu Danijele i Zorana Pajovića, te vina Iva Pejanovića iz Limljana, Iva Ukšanovića iz Boljevića, Dragana Kojičića iz Sotonića i Mija Lekovića iz Godinja, dok je vino Toma Ukšanovića iz Limljana osvojilo bronzanu medalju.

четвртак, 30. април 2009.

PROMCIJA KNJIGE


PROMOCIJA MUDREŠINE KNJIGE

U Dvorcu kralja Nikole u Baru, u organizaciji Kulturnog centra, održana je promocija knjige poezije “Neka mi sude” Ljubomira Mudreše iz Podgorice. Veče je otvorila profesor književnosti Mila Čordašević, a o knjizi su pored autora, govorili književnik i publicista Borislav Cimeša i književnik Janko Vujisić.

Istaknuto je da je Mudreša bez sumnje misaoni pjesnik, nabijenog stiha, lišen svih perfidnosti i perifernosti, sagledan u samog sebe, u čovjeka i njegovu budućnost. Veče je upotpunila Marija Mitrović na klaviru, učenica barske Muzičke škole, dok je odabranu poeziju čitao dramski umjetnik Dragiša Simović.

Mudreša je kao komentator i urednik radio u redakcijama „Večernjih novosti", „Borbe", „Studija B", RTV Makedonije, RTV CG, a sarađivao je i sa još puno listova. Do sada je objavio devet knjiga poezije. Član je Matice crnogorske, crnogorskog Društva nezavisnih književnika, crnogorskog PEN centra, međunarodne aasocijacije slobodnih reportera i društva crnogorskih novinara. Živi i radi u Podgorici

уторак, 28. април 2009.

IZLOZBA SKUPTURA MAZENE PERICIC


IZLOŽBA MAŽENE PERIČIĆ

Ambasador Poljske u Podgorici Jaroslav Lindenberg otvorio je sinoć u Dvorcu Kralja Nikole prvu samostalnu izložbu skulptura u maslinovom drvetu Mažene Peričić. Napominjući da će vjerovatno uslijediti i nove prezentacije djela autorke, inače njegove sunarodnice koja je barska snaha od 1981, ambasador je ukazao da je Mažena svoju inspiraciju pronašla na obali Jadranskog mora, “kao i materijal kojeg nema u rodnoj Poljskoj“. „Ovo je još jedan dobar znak saradnje Crne Gore i Poljske“ - rekao je ambasador Lindeberg.

„Skulpture Mažene Peričić svakako su prava umjetnička djela. A svako od njih ima svoju priču. Isto tako, priča o njima mnogo je šira i dublja nego što se može naslutiti. Maslina je drugo ime Bara. Maslina u Baru je starija od ijednog pisanog spomenika. Dugo je čekala da joj se vratimo. Njeno drvo je, samo po sebi, jedno od najljepših spomena Božijeg stvaranja u prirodi ovih prostora. Stari Bar je jedan od najljepših spomenika ljudskog stvaranja na ovom dijelu Mediterana. U tom ambijentu nastaju umjetnička djela koja su pred nama. Maslina je trajna inspiracija i nadahnuće Mažene Peričić. Svojom minucioznošću i bezgraničnim strpljenjem, uz istinski talenat, ona dopunjava ono što zatekne na posječenom ili otpalom komadu maslinovog stabla. Nastali oblici, forme, figure, slike - zapravo su pečat njenog osobenog doživljaja koji, kao u igri, daju maslini novu estetsku vriijednost. Svaki rad je osoben, originalan, od apstraktnih formi, preko figura životinja, do likova iz istorije, muzike, književnosti“ - rekao je na otvaranju izložbe književni kritičar i publicista Suljo Mustafić.

Mnogobrojnim zvanicama i posjetiocima obratile su se i autorka i Vanda Vujisić, predsjednica udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori. Na ovoj izložbi u organizaciji Ambasade Poljske u Crnoj Gori i suorganizaciji JP Kulturni centar Bar, predstavljena su ukupno 44 rada Peričićke.

понедељак, 27. април 2009.

Izlozba za dan galerije


IZLOŽBA ZA DAN GALERIJE

Galerija „Velimir A. Leković“ obilježila je prošlog vikenda svoj Dan izložbom IV Internacionalni likovni susreti Stari most. Ova kolonija je prošle godine okupila 24 umjetnika iz Crne Gore, Bosne, Srbije, Makedonije, Kosova, Francuske i Švedske, a slike i skuplture nastale tom prilikom u Bijelom Polju, predstavljene su i barskoj likovnoj publici.

Otvarajući izložbu, upravnica galerije Anastazija Miranović navela je da su ovi susreti „plemeniti i suptilni najfiniji susreti duha i bića u sinergetskim prožimanjima diferentnih kreativnih poetika“. „Događaju se već četiri godine zaredom u prelijepom ambijentalnom prostoru sjevera Crne Gore i nanovo nadahnjuju umjetnička bila na stvaralački čin. Ovi susreti su neophodna i dragocjena matrica razvoja i njegovanja duha multikulturalizma ovdašnjh prostora, a činjenica da smo se multietničkim usudom susreli i ovdje u Baru, najbolji je pokazatelj svrsishodnosti postojanja Starog mosta“ - rekla je Miranović.

Ljiljana Zeković je u katalogu izložbe zapisala da je postavka slika, skulptura i radova u kombinovanoj tehnici upriličena kao ishodište kreativnog entuzijazma učesnika kolonije, „bez selekcije i redukcije

MASLINA


ABAZOVIĆU PONOVO ZLATNA MEDALJA


Ekstra djevičansko maslinovo ulje koje je proizveo Baranin Vebija Abazović nagrađeno je zlatnom šampionskom titulom u grupi proizvoda ulja na 6. Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Novom Sadu, koji je održan u posljednjoj dekadi aprila.

“Učestovalo je preko 30 proizvođača iz zemalja regiona. Komisija čija je predsjednica bila prof. dr Estelka Dimić ocijenila je da je ulje iz uljare „Abazović“ najboljeg kvaliteta. Konkurisao sam sa ekstra djevičanskim uljem koje ima ispod 0,50 masnih kiselina. Nagradu mi je uručio generalni direktor Sajma u Novom Sadu Goran Vasić. Svaka nagrada me obavezuje da radim još bolje i tako će biti ubuduće”, kazao je Vebija Abazović.

On je istakao zadovoljstvo što se Bar, preko maslinovog ulja našao na kartama kvalitetnih proivođača hrane u mediteranskim zemljama. Prije dva meseca kvalitet maslinovog ulja iz nejgove uljare potvrđen je zlatom i u Splitu, na tradicionalnom “Noćnjaku” gdje su učestvovali uljari i maslinari iz 17 mediteranskih zemalja.

“Nagradu za kvalitet dobio sam za ekstra virdžino maslinovo ulje, berbe maslina u oktobru i novembru”, kazao je Abazović.

Porodici Abazović maslinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja su porodični biznis kojim se bave generacije ove porodice iz Mrkojevića, nadomak Bara. “Profesionalno se bavim maslinarstvom posljednje četri godine. U razgovoru sa prijateljima maslinarima kažem da sam najmlađi, a najjači uljar jer sam proizveo maslinovo ulje 0,38 posto masnih kiselina, što je prvi put u Crnoj Gori da smo dobili ulje ovako niskog sadržaja masnih kiselina koje je u kategorije ‘ekstra djevičansko’, i to nije nije samo hrana već i lijek”, kaže Abazović.

Posljednjih godina maslinarstvo u barskom kraju bilježi vidan progres. U Uljari Abazović je savremena tehnologija za uljarstvo. “Imam 317 stabala maslina. Održavam
i stabla moje rodbine koji su iselili za Ameriku, tako da ukupno imam oko 600 stabala maslina”, rekao je Abazović, i dodao: “Do skoro su se masline kupile, što je rezultiralo lošim kvalitetom maslinovog ulja. Iskustva iz okruženja su pokazala da je mnogo bolje ulje od ubrane masline, tako da se maslinari toga trebaju pridržavati. Takođe, treba skratiti vremenski rok od branja do prerade i on ne bi trebao biti duži od 48 sati, a ako je moguće maslinu treba prerađivati za 24 sata. Treba znati i kad ubrati maslinu. Samo oktobarsko branje može dati maslinovo ulje ekstra djevičansko”.

недеља, 26. април 2009.

BICE HOTELA NA MALJEVIKU...


Turistički kompleks vrijedan preko 300 miliona eura nići će u Maljeviku, objavile su ruske dnevne novine RBC, a prenijela agencija RIA novosti. Mjesto Maljevik, prostranstvo koje ima veliki potencijal za izgradnju turističkih sadražaja, nalazi se u blizini Sutomora.
”Ruska kompanije Alt Corporation planira da izgradi hotel ‘Stella del Mare’ i turistički kompleks na 247.000 kvadrata u Crnoj Gori” - navodi se u ruskom poslovnom dnevnom listu. Eksperti su procijenili da će se za projekat investirati preko 300 miliona eura, navodi dnevnik RBC.

Luksuzno odmaralište u Maljeviku zajedno će izgraditi “Alt Development” i “Sonuba Montenegro LLC”, navode novine. “Odmaralište će imati dva hotela sa po 150 soba, dvije privatne vile, odjeljke za šoping i zabavu” - prenosi RIA novosti.

Portparol za Alt Development potvrdio je novinama da ta kompanija planira da učestvuje u projektu “Stella del Mare”, ali je odbio da otkrije bilo kakve detalje. Maksim Sviridenko, koji vodi projekat, kazao je za ruski dnevnik da će radovi na pripremi terena početi u avgustu ili septembru 2009. godine.

RBC je intervjuisao nekoliko igrača na tržištu koji su kazali da ne znaju za odmaralište “Steiia del Mare” ili za one koji rade na projektu. List navodi da intervjuisani tvrde da “Sonuba Montenegro” i “Alt Corporation” predstavljaju interese velikih federalnih i moskovskih investitora. “Sonuba Montenegro” je svojevremeno zemljište u Maljeviku kupila za preko 30 miliona eura.

субота, 25. април 2009.

SREBRNO VINO


SREBRO ZA VINARE “CRMNICE”

Srebrna plaketa 15. Sajma ekologije i 4. Sajma Vode, vodovoda i sanitarne tehnologije dodijeljena je vinari "Crmnica" iz Virpazara koji je održan u Budvi. Zlatna plaketa i nagrada Expo Trophy 2009. pripala je JP Nacionalni parkovi Crne Gore iz Podgorice.

среда, 22. април 2009.

DAN ZEMLJE

OBILJEŽEN DAN ZEMLJE

NVO „Proeko“ i Izviđački odred „24. novembar“ i ove su godine, u saradnji sa JP Morsko dobro i JP Komunalne djelatnosti obilježili akciju „Dan planete Zemlje“, koja se održava pod motom „Zelena generacija“.
Akcija je izvedena na plaži ispred hotela „Princess“, i na renoviranju
i uređenju igrališta pored plaže. Aktivisti NVO „Proeko“ i Izviđačkog odreda “24. novembar“ su pokupili otpad sa plaže i ofarbali metalni mobilijar na igralištu, a radnici JP Komunalne djelatnosti su uklonili polomljeni mobilijar, koji će nakon popravke vratiti na na svoje mjesto.

Koordinator projekta ispred JP Morsko dobro Milica Mašanović je prijatno iznenađena brojem i učinkom djece koja su se odazvala na ovu akciju. Učesnici današnje akcije su poručili: „Mi imamo jednu jedinu planetu, drugu nemamo i u nekoj doglednoj budućnosti nećemo je dobiti, iz tog razloga moramo da je pazimo, da je čuvamo i da je ostavimo u boljem stanju za našu djecu i sljedeće generacije, od onog stanja u kakvom smo je dobili od naših roditelja“.

PROGRAM ZA PRAZNIKE

PROGRAM ZA USKRŠNJE PRAZNIKE

Crkvena opština Bar je povodom Uskršnjih praznika organizovala prigodan program na guvnu kod Parohijskog doma. U programu su učestvovali folklorna i etno grupa „Sveti Jovan Vladimir”, dječji hor i barski guslar Ljubo Milić. Starješina hrama, protojerej Đorđe Knežević, zahvalio se prisutnima i poželio im srećne Uskršnje praznike. Koreograf KUD-a Sveti Jovan Vladimir Ljubica Davidović pripremila je bogat i raznovrstan program. Ona je istakla da je zadovoljna prikazanim, jer su učesnici prije toga imali program i u Virpazaru, te da je sve odrađeno profesionalno, obzirom da ovo društvo postoji samo četiri mjeseca.

TURISTICKA ORGANIZACIJA BARA


TOB U KRAGUJEVCU

Turistička organizacija Bar će u okviru promocije turističke ponude po gradovima Srbije nastupiti po prvi put na sajmu turizma u Kragujevcu od 23. do 25. aprila.

Na zajedničkom štandu sa TO Tivta promovisaće se kompletan reklamni materijal i pružati informacije medijima, predstavnicima turističkih organizacija i individualcima u vezi smještaja, turističkih atrakcija, izleta, manifestacija, krstarenja Skadarskim jezerom i morem, a informisaće se i o brojnim aktivnostima koje se preduzimaju na poboljšanju kvaliteta predstojeće turističke sezone.

субота, 18. април 2009.

PREPORUKA ZA DESETODNEVNI ODMOR U BARU...SAMO ZA VAS...

Bar- Grad sadržajne ponude

DESETODNEVNI ODMOR U KOJEM NI JEDAN DAN NE LIČI NA PRETHODNI

Crna Gora je zauzela 59. mjesto na listi od 130 zemalja rangiranih prema konkurentnosti u sektoru turizma i putovanja za ovu godinu. Istraživanje je obavio Svjetski ekonomski forum (NjEF), a Crna Gora je ove godine prvi put rangirana kao nezavisna država.
Prema statistikama svjetskih organizacija današnji turista se više opredjeljuje za aktivni i sadržajni odmor, nego za „pasivno“ ljetovanje ispod suncobrana. Shodno zahtjevima turista destinacije koje imaju raznovrsnu ponudu visoko su na listama poželjnih odredišta putovanja.
Novi trendovi, zahtjevi i želje turista, su šansa za Barsku rivijeru koja se intezivno razvija u sadržajnu turističku destinaciju! Predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević ističe da je turizam jedna od najznačajnijih privrednih grana te da će lokalna uprava kontinuirano raditi na još konkurentnijoj ponudi. U Baru je Fakultet za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu što je potvrda ozbiljne posvećenosti perspektivnoj grani privrede.
Začeci turizma na području barske opštine datiraju još iz XVIII vijeka kada su čari sela Gornja Brca i današnjeg Sutomora otkrile, ni manje ni više, nego mletačke kontese. Prve organizovane grupe turista došle su n a Barsku rivijeru 1890. godine iz sadašnje Češke i Slovačke. Početkom XX vijeka, tačnije 1909. godine, izgrađen je prvi turistički objekat u Baru, hotel “Marina” koji je služio za potrebe italijanske mornarice.
Bar sa okolinom je najorginalniji crnogorski primorski grad čiji kontrasti nude neslućene mogućnosti novih spoznaja. Barska rivijera ima mediteransku klimu određenu dvjema velikim vodenim površinama, Jadranskim morem i Skadarskim jezerom, kao i planinskim masivom Rumije i sa 208 sunčanih dana u godini date su prirodne predispozicije za primamljivu turističku
ponudu. Pored navedenog, tu je bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, zatim različite kulinarske kulture „začinjene“ domaćim kvalitetnim maslinovim uljem, vinom...
Bar je grad u kojem možete provesti odmor, a da ni jedan dan ne liči na prethodni. Caffe Montenegro vas vodi na desetodnevni odmor na Barsku rivijeru.
Dolaskom u Bar možete se smjestiti u hotel sa četri zvijezdice „Princes“, ili u neki od manjih hotela niže kategorije. Barska rivijera danas raspolaže sa oko 4.000 smještajnih jedinica u hotelima, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i preko 25.000 ležaja u privatnom smještaju.
Došli ste na more! Prvi dan svakako ćete poći na plažu. Morska obala Barske rivijere duga je 46 kilometara na kojima je 20-tak plaža ukupne dužine oko 9.000 metara. Direktorka Turističke organizacije Neda Ivanović, govoreći o neprolaznoj ljepoti Bara zapisala je u Turističkom informatoru: «...imamo plaže drobnog pijeska i plaže nešto krupnijih granulacija. Atributi koje su sami posjetioci dali našoj obali dostižu kvalifikative u najlješem značenju - Zlatna obala, Biserna obala, Crvena plaža...», što takođe, govori o njihovoj atraktivnosti. U zaleđu većine plaža su barovi, restorani koji nude osvježenja i menije po ukusu gostiju. Izbor plaže je na gostu u zavisnosti šta voli i kakav ugođaj želi. I najizbirljiviji će naći mjesto za sebe od Kraljičine plaže, Čanja, ili neke od sutomorskih… Svakako ne zaobiđite Crvenu plažu, Veliki pijesak, Utjehu na kojoj vas čekaju moderna kupališta, ili neku „divlju“ plažicu...
Da bi mjesto zavoljeli trebate ga upoznati. Prijepodne drugog dana boravka u Baru planirajte za Stari grad gdje će vas dočekati turistički vodič. Stari grad Bar je smješten u podnožju planine Rumije, na krečnjačkoj stijeni, s pogledom na prostranu ravnicu koju je od vajkada kontrolisao utvrđenjem, od praistorije pa do 19. vijeka. Osobenost Starog grada Bara ogleda se u njegovom položaju jer nije kraj mora kao ostali primorski gradovi, što mu daje posebno obilježje, a ostaci nagovještavaju da se radilo o gradu izuzetne i produhovljene ljepote. Stari grad Bar, udaljen oko 3 km od centra, se prostire na preko četiri hektara, sa svojih 600 javnih, profanih, sakralnih i vojnih građevina. Pomnožite to sa 2.800 godina njegove dokazane materijalne kulture. Bez sumnje, radi se o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u Evropi. I ne samo to, u Starom gradu vidjećete istorijsko remek djelo-akvadukt sagrađen u 17. vijeku od lokalnog kamena. Nalazi se na sjevernoj strani grada i služio je da se kroz njega u Stari Bar dovede pitka voda sa izvorišta udaljenog oko 3 km. Sličan mostu čija konstrukcija ima 17 lukova akvadukt je impozantan spomenik jedini te vrste u Crnoj Gori.Treći dan rezervišite za puteve „Vinskih cesti". Od Bara do varošice Virpazar na Skadarskom jezeru ima 20-tak kilometara.
Barski kraj u svojoj mapi bilježi novinu u turističko-ugostiteljskoj ponudi Crne Gore, a to su domaći kvalitetni prehrambeni proizvodi iz netaknute prirode nadomak Skadarskog jezera koja projektom «Vinske ceste» afirmiše dio crnogorskog prostora između Primorja i kontinentalne oblasti. Kroz taj projekat osposobljeni su vinski podrumi u seoskim kućama koje turisti mogu posjećivati duže nego što traje ljetnja sezona. Ako krenete putem «Vinskih cesti» stići ćete do crmničkog sela Godinje gdje i danas možete vidjeti ljetnjikovac dinastije Balšića iz 15. vijeka, osobenu kulturno-istorijsku ponudu, a prvi pisani podacima o Godinju svjedoče da mjesto datira od 13. vijeka. Pojedini ugostitelji uključeni u projekat „Vinske ceste" nude i smještaj, a izbor je na vama. Uz odlično crmničko vino i zdravu hranu iz čistog okruženja, opijeni svježinom vazduha nećete imati dilemu.
Četvrti dan odmora odlazimo na Skadarsko jezero.
Krstarenje kroz bujnu vegetaciju najvećeg jezera na Balkanu je doživljaj za pamćenje, a barskoj obali pripada 64 km obale. S proljeća i jeseni površina jezera je oko 500 km2, dok je ljeti pri vodostaju površina oko 350 kvadratnih kilometara.. Tokom proljeća i ljeta jezero izgleda kao ogromna zelena livada u kojoj se ističe bjelina rascvjetalih lokvanja i drugog bilja. Inače, jezero je prepoznato po bogatoj flori i fauni. Samo na Skadarskom jezeru možete vidjeti biljku kasoronju čiji su plodovi jestivi. Skadarsko jezero je stanište 40 vrsta riba i 270 vrsta ptica od kojih su neke veoma rijetke - pelikani, šljuke...
Obala Skadarskog jezera je razruđena sa brojnim zalivima u kojima su ušuškana živopisna ribarska naselja. Krstareći jezerom prolazi se oko ostrva koja se nazivaju gorice. Na ostrvima Starčevo, Beška, Moračnik nalaze se istoimeni manastiri iz 14. i 15. vijeka, zadužbine Balšića. Turisti avanturističkog duha krunisaće ovaj dan izlaskom na vidikovac sa kojeg se pruža jedinstven pogled na panoramu jezera i njegove pjeskovite plaže, «zaštićene» kestenovim šumama.Zbilja utemeljenje u realnosti imaju riječi Džona Štajnbeka koji je zapisao «Putovanja su kao ljudi, ni jedno ne liči na drugo...»Putovanja pamtimo i po gradu u kojem odsjedamo pa zato peti dan posvećujemo Baru.
Smješten između talasa mora sa jedne i opasan planinskim masivom sa druge strane izgrađen je moderan i čist grad, koji se svakodnevno razvija, jedan od najperspektivnijih u Crnoj Gori, novi grad čije okruženje baštini tradiciju i bogatu istoriju. Vizija razvoja Bara ogleda se u marinama sa preko 1.000 vezova koje dočekuju i mega jahte. U marini Sveti Nikola je prvi zimovnik na ovoj strani Jadrana, najveći travel lift za dizanje jahti i brodova do 260 tona.
Iznad gradske plaže daleke 1885. godine sagrađen je dvorac kralja Nikole u kojem je danas zavičajni muzej Bara. Pored velikog je i mali dvorac koji je kralj sagradio kćerki Zorki i zetu knjazu Petru Karađorđeviću, zatim kapele, stražarnice. U zaleđini dvorca je
prelijepi park, najljepši u Baru, kojeg krase rijetke biljke među kojima je i drvo plute. Italijanski kralj Emanuel, zet kralja Nikole, poklonio je veliki cvijećarnik danas poznat kao «Knjaževa bašta». Barsku rivu od prošlog ljeta krasi skulptura Popa Dukljanina, tvorca «Ljetopisa popa Dukljanina» (Barskog rodoslova). Skulptura, djelo vajara Zlatka Glamočaka, odlično je postavljena sa pogledom Popa Dukljanina na Ratac gdje je nekada bio samostan. U centru Bara je skulptura kneza Vladimira, djelo vajara Nenada Šoškića, rođenog Baranina.
Šestog dana idemo do prirodnog spomenika- Stare masline. Kulturno- prirodni spomenik, Stara Maslina, čiji je vijek preko 2.000 godina je simbol Bara. Nalazi se u naselju Mirovica na petom kilometru od Bara ka Ulcinju. Stara maslina –starija je od ijednog pisanog spomenika o Baru i njegovim žiteljima. O maslini su se godinama pričale priče, legende koje su i savremenim generacijama veoma interesantne. Arheolozi tvrde kako stara dama nije sama te da u barskom kraju ima još maslina čiji je vijek trajanja preko hiljadu godina.
Sigurno je malo ko planirao doći na more i krenuti na planinu. E, planinarenje nemojte izostaviti jer sve do sada viđeno objedinite sa visine. Primorsko- planinska transverzala Orjen- Lovćen- Rumija kroz Crnu Goru završava se u barskom kraju na putu ka granici sa Albanijom. Staza će biti uklopljena u evropsku Transverzalu koja ide od vrha Skandinavije do Portoroža, odatle preko Hrvatske, Crne Gore i Albanije do Olimpa. Dio staze u barskoj opštini sa veznim putevima ima 60 km. Planinska staza koju je obilježila NVO «Klub alternativnih sportova AHIL» Bar, proteže se od Paštrovske gore, preko Sozine, Sutormana, Rumije, Lisinja. Najviši vrh je na Rumiji 1.595 metara nadmorske visine gdje se nalazi i planinarska kutija, kao i na Lisinju, Bijeloj Skali i Sutormanu. U kutijama planinare čekaju pečati za otisak u planinarskoj knjižici.
Inostrani gosti jako su zainteresovani za vjerski turizam, a Bar sa okolinom poznat je po dobroj tradiciji zajedničkog bitisanja pripadnika tri vjeroispovjesti čija je kultura takođe, doprinos sadržajnosti turističke ponude. Iz bogate riznice za osmi dan predlažemo da posjetite manastir Prečiste Krajinske, jedan od najznačajnijih spomenika u Crnoj Gori. Ostaci manastira sa crkvom posvećenom Uspeniju Bogorodice, nalaze se u blizini mjesta Ostros
.
Crkva se prvi put pominje krajem X vijeka, u Ljetopisu Popa Dukljanina. Manastir je osnovao knez Vladimir za koga se vezuje i legenda o njegovoj tragičnoj ljubavi sa Kosarom, kćerkom makedonskog cara Samuila. Nekada je manastir bio sjedište Zetske Mitropolije.
U crkvi sv. Nikole između Starog i Novog Bara smještena je barska nadbiskupija, koja je osnovana 1 089. godine što je potvrdio Papa Klement III, šaljući Palij, Arhiepiskopu dukljanske stolice. Barski nadbiskup ima titulu Primas srpski. Inače, na području Sutomora ima nekoliko crkava u kojima su dva oltara. U Starom Baru je džamija Omerbašića, sagrađena 1662. godine. Pored džamije na ulazu u kompleks sagrađeno je Derviš-Hasanovo turbe početkom XII vijeka.
Deveti dan pođite do marine gdje možete uzeti jahtu u čarter ili jednostavnije krenuti na krstarenje Barskom rivijerom brodicama koje dočaravaju istinski boravak na moru. Ako želite cijelodnevni boravak na vodi opredjelite se na jedan od brodova koji u ponudi imaju i hranu. Mudri će reći da se u životu ništa ne dešava slučajno.
Ispred dvorca kralja Nikole u Baru krajem XIX vijeka je izgrađen veliki drveni gat koji je služio za pristajanje brodova i jahti. Mnogi sigurno i nijesu znali da je u periodu od 1866. do 1916. kralj Nikola imao deset jahti. Jednu od njih «Sibil» kupio je od romanopisca Žil Verna, a kraljevu poslednju jahtu «Rumija» potopili su Austro-ugari 1915. godine na mjestu današnjeg lučkog akvatorija. Na prelazu iz starog u novi milenijum Bar je ucrtan u karte kao začetnik nautičkog turizma u Crnoj Gori.
Deseti dan odmora u Baru prepustićemo isključivo vašem izboru. Provedite dan na mjestima koja su ostavila najjači utisak dok ste obilazili kontrastnu ponudu grada pod Rumijom. Ako ste neodlučni krenite maslinjacima starim hiljadama godina, nekadašnjim karavanskim putevima, posjetite neku od uljara da vidite kako se pravi domaće maslinovo ulje. Krenite u ribolov ili u lov…
Nakon uzbudljivih dana provedenih u barskom kraju tokom večernjih sati u ponudi su brojni kulturno-zabavni programi. U Baru tokom godine ima 20-ak manifestacija, kulturnih, zabavnih, sportskih. Već je postala tradicija da u Baru prisustvujete koncertima muzičkih zvijezda. U čemu je još prednost Bara? Naravno u povoljnim cijenama!
Na kraju nećemo reći da to nije kraj jer svakako ćete doći ponovo! Zaista, imate zbog čega!

USKRSNJA IDILA...



UMJETNOST NA JAJIMA

I ove godine za uskršnje/vaskršnje praznike naša sugrađanka Branka Bogdanović ima pune ruke posla - na specifičan način oslikava jaja, koja postaju prava umjetnička djela. Slika ih raznobojnim lakovima za nokte. Motivi su uglavnom slike svetaca, ali ima i florealnih sadržaja, pejzaža, motiva s putovanja, apstraktnih motiva...

“Za jedno jaje mi treba od 6 do 12 sati, dešava se da ispratim muža i djecu na spavanje, a da još radim kad muž počinje da se sprema na posao. Uključim muziku, utonem u svoj svijet, i stvarno se dobro osjećam”, kaže Branka. Ističe da nikad ne prodaje jaja - poklanja ih, jer “uživa u radosti davanja”. U posljednje vrijeme primjenjuje tehniku koju je naučila od Japanaca - bušeći rupe gore i dolje izvuče sadržaj jajeta, pa onda slika. Nadogradnja te tehnike je rezanje kore sa jedne strane, i oslikavanje i spolja i iznutra. Pravi i mozaik-jaja - na osnovno ofarbano jaje lijepe se komadići kore drugih raznobojno ofarbanih jajeta i tako se tvori slika. Impresivno, nema što.

“Iako znam i za krsne slave ljudima da crtam jaja za poklon, tek je razdoblje pred Vaskrs puno neprospavanih noći. Pravim dekoracije kroz stan: podijelim jaje na pola, ispunim zemljom i zasadim pšenicom, ona taman nikne do Vaskrsa, pa pravim aranžmane. Svaki zid ima priču”, objašnjava Branka Bogdanović

уторак, 14. април 2009.

FESTIVAL DJECIJEG TEATRA


OD SJUTRA FESTIVAL DJEČIJEG TEATRA



Treći Festival dječjeg teatra u Baru okupiće od sjutra do 18. aprila 14 dječjih pozorišnih družina iz deset crnogorskih gradova i jednu iz Zagreba.

Republičko takmičenje osnovaca u pozorišnom stvaralaštvu otvoriće predstava barske OŠ “Srbija” pod nazivom „Crvenkapa sa Rumije“, koja je bila najbolja na prvom Opštinskom festivalu „Teatar u školama“, održanom prošle sedmice u Baru.

Festival dječjeg teatra Crne Gore–Bar ustanovljen je 2007. godine, nakon osnivanja NVO “Čedo Dragović“. Ova nevladina organizacija, pokrenuta u spomen na utemeljivača barske pozorišne scene, Čeda Dragovića, osnovala je festival, koji ima za cilj da školska djeca, uz pomoć nastavnika i lokalne zajednice, stvaraju vlastito pozorište, što će doprinijeti razvoju pozorišne kulture.

понедељак, 13. април 2009.

KATOLICKI USKRS


ČESTITKE VRHA DRŽAVE

Čestitke nadbiskupu Gashiju i biskupu kotorskom Iliji Janjiću, te svještenstvu i svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti, upućene su iz vrha crnogorske države, ali i iz političkih partija.

“Neka radost Uskrsa unese i osnaži vjeru u život i vječno potvrđivanje pobjede dobra nad zlom. Želim da ovaj svijetli dan za sve hrišćane učvrsti našu posvećenost istinskim ljudskim vrijednostima i afirmaciji mira, ljubavi i međusobnog poštovanja”, istakao je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović. “Neka vam veliki radosni hrišćanski praznik, Uskrs, kojeg slavimo kao dan pobjede vjere i ljubavi, dan uskrsnuća Sina Božijeg u slavu dobra među ljudima, donese mir i spokoj u našoj zajedničkoj državi Crnoj Gori”, kaže se u čestitki predsjednika Filipa Vujanovića.

"Svojim neprolaznim značenjem, Uskrs je ugradio temeljne vrijednosti u naše društvo, ukazujući nam put ljubavi i međusobnog razumijevanja", kaže Predsjednik Vlade Milo Đukanović. Prema njegovim riječima, simbolika ovog velikog praznika ujedinjuje naše nade u opšte dobro, solidarnost i toleranciju. "Poruka Uskrsa obavezuje sve nas da vrijedno i odgovorno izgrađujemo harmonično, pravedno i slobodno društvo, dosljedno njegujući osnovne hrišćanske vrline", naveo je premijer. Izrazivši uvjerenje da će "pripadnici Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori i dalje snažno doprinositi afirmaciji ideja međuetničkog i međureligijskog sklada", Đukanović je poželio da Uskršnji praznici donesu slogu, mir i napredak.

“Neka nas dan Hristovog vaskrsenja podsjeti na istinske ljudske vrijednosti, podari sreću i ljubav najbližima, a mir i dobro zdravlje svim ljudima”, naveo je Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić u čestitki. On je svještenstvu i građanima katoličke vjeroispovijesti poželio da nastupajuće Uskršnje blagdane provedu u miru, sreći i blagostanju. “Poštujmo jedni druge, čuvajmo vrijednosti suživota i tolerancije i činimo dobra djela za napredak zajedničke nam domovine Crne Gore”, kazao je Krivokapić.

недеља, 12. април 2009.

Uspjeh maslinara iz Bara

USPJEH MASLINARA IZ BARA

Kao što je Barinfo premijerno već objavio, Delegacija Društva maslinara Bara vratila se iz Dubrovnika sa najveće hrvatske manifestacije maslinara “Noćnjak”, odakle su donijeli nekoliko priznanja.

Grupa od 40 barskih maslinara na licu mjesta se upoznala sa najnovijim dostignućima u gajenju maslina i pravljenju maslinovog ulja, a posjetili su i maslinjake u dubrovačkom okruženju i Cavtat.

“Barske uljare ‘Olioprom’ i ‘Abazović’ dobile su na ‘Noćnjaku’ priznanje za kvalitet ekstradjevičanskog ulja, što potvrđuje da se i kod nas ubrzano podižu kvaliteti i proizvodnja ulja. Od Zadružnog saveza Dalmacije, čije je rukovodstvo bilo naš gost na ‘Maslinijadi’, dobili smo plaketu za uspješnu višegodišnju saradnju” - rekao je sekretar Društva Sadetin Peričić.

Barsko udruženje formirano je 2002. i okuplja 550 maslinara u čijem posjedu je 70 odsto barskih stabala maslina, a u sezoni 2008/2009, napravili su više od 200 tona maslinovog ulja.
Posljednja akcija Društva bila je podjela 1.200 sadnica maslina iz sredstava Opštine Bar, a slijedi podjela inoks-posuda za čuvanje ulja. Biće dijeljena i pomoć maslinarima koji revitalizuju stara stabla i to sredstvima Opštine i Ministarstva poljoprivrede.

четвртак, 9. април 2009.

GRUJ OD 2 METRA I 25CM

GRUJ OD 2 METRA I 25 SANTIMETARA!!!

U Podgradini u Opštini Posedarje u Dalmaciji djeca su juče oko 15 sati pronašla gruja dugog 2,25 metara i teškog 32 kilograma. Otac jednog od dječaka koji je pronašao ribu nasukanu na obalu u Podgradini u Novigradskom moru Ivan Nekić ispričao je kako su djeca u prvi mah pmislila kako se radi o velikoj lignji.

“Djeca su mi rekla da su pronašla lignju i rekao sam im da je puste dok ja ne dođem s kombijem. Kad smo došli zaprepastili smo se, jer takva grdosija nikad nije pronađena u Novigradskom moru. Doduše, bio je tu jednom dolutao i jedan kit, ali gruja ovakve dužine i težine nikad nismo pronašli. Na njemu nema nikakvih ozljeda, a prema izgledu očiju, procjenjujem da je uginuo dan ranije. Zvao sam Instutut za oceanografiju u Splitu, ali tamo se niko ne javlja. Stvarno bih volio da prije nego što ga bacimo na brudet iz Instituta utvrde što mu se dogodilo i jesu li tačne priče ljudi da je riba stradala zbog velikog potresa koji se dogodio u Italiji” - kazao je Ivan Nekić.

Veliki primjerci ugora gruja do tri metra teško se mogu uloviti, jer žive na velikim dubinama i dalje od obale, kažu ribari na zadarskom području.

TURISTICKA ORGANIZACIJA BARA



TOB: „U SKLADU SA FINANSIJSKIM MOGUĆNOSTIMA“

Turistička organizacija Bar je počela intenzivnu promociju ponude po gradovima Srbije, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i Lokalnim turističkim organizacijama.

„U skladu sa finansijskim mogućnostima planirani su sajamski nastupi, medijske prezentacije i press konferencije, kako bi se neposrednim kontaktom i direktnim upoznavanjem predstavnika turističkih agencija, medija i individualaca sa cijenama u hotelima i privatnom smještaju, izletima, kulturno-zabavnim i sportskim manifestacijama koje upotpunjavaju turističku ponudu tokom ljeta, doprinijelo većem interesovanju gostiju sa ovog veoma važnog emitivnog tržišta za boravak na području barske opštine. Takođe će se pružati informacije o preduzetim aktivnostima na poboljšanju kvaliteta predstojeće turističke sezone”, kaže se u press materijalu TO Bar.

Prvi nastup je na Sajmu turizma u Nišu, gdje TO Bar prezentuje turističku ponudu na zajedničkom štandu sa TO Tivta. Za potrebe svih prezentacija distribuiraće se kompletan propagandni materijal, a pored novog kataloga sa kompletnom turističkom ponudom ovog područja, urađena je i turistička razglednica Bara i DVD slide show. Promotivna kampanja se nastavlja prezentacijama u Novom Sadu, Zrenjaninu, Subotici, Kraljevu i Čačku, a završava se sajamskim nastupom u Kragujevcu.



AMBASADORKA UKRAJINE U BARU




Ambasadorka Ukrajine u Crnoj Gori Oksana Sljusarenko danas je bila u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Bar i razgovarala sa predsjednicom Skupštine opštine Brankom Nikezić.

Tema sastanka su bile mogućnosti unapređenja saradnje sa regionima i lokalnim upravama u Ukrajini, prije svega u oblasti obrazovanja, privrede i sporta. Ukrajinska ambasadorka je istakla da će zajedno sa svojim saradnicima prvo raditi na uspostavljanju pravne osnove za saradnju. Biće organizovano potpisivanje sporazuma na lokalnom, regionalnom i državnom nivou koji će omogućiti realizaciju konkretnih projekata. Zatim će se poraditi na otvaranju direktne avio linije između Podgorice i Kijeva zahvaljujući kojoj bi veći broj poslovnih ljudi i turista imao mogućnost da dođe u Crnu Goru.

„Tokom prošle godine Crnu Goru je posjetilo oko 6000 turista iz Ukrajine, a bila su organizovana i 24 čarter leta iz jednog jedinog regiona, Lvova. Sigurna sam da bi broj turista bio znatno veći da postoji direktna avionska veza, a i privredna saradnja bi bila intenzivnija. Konkretno, Bar bi mogao sarađivati sa regionima Mykolayiv i Kherson koji izlaze na Crno more“ – rekla je Sljušarenko.

Predsjednica barske Skupštine je gošću iz Ukrajine upoznala sa osnovnim karakteristikama Bara, njegovim razvojnim planovima i turističkim i privrednim potencijalima. „Mislim da imamo dosta mogućnosti za saradnju sa Ukrajinom, a posebno u oblasti obrazovanja, kulture i sporta, jer je Bar grad mladih i domaćin mnogih prestižnih kulturnih i sportskih manifestacija. Nadam se da će posredstvom vaše ambasade ljudi u Ukrajini saznati više o Baru i Crnoj Gori i da će poželjeti da dođu da nas posjete“ – kazala je Nikezićka.

понедељак, 6. април 2009.

STARI BAR =PRICA NA TRI JEZIKA






Stari Bar nije doživio sudbinu Pristana; nije ni mogao, jer je bio pribijen visoko uz stijenje Spila i Buala, zaštićen od "blagodeti civilizacije". Međutim, počeo je nestajati zahvaljujući nebrizi i nepažnji i našoj vječitoj potrebi da se, neponovljivom lakoćom, otresamo staroga. Prisjetimo ga se ponekad, u opštoj euforiji "vraćanja korijenima", u predizbornim obećanjima, knjigama. No, ipak, negdašnji grad ostao je samo na požutjelim fotografijama i u sjećanjima, koja su sve bljeđa i nestaju sa odlaskom njegovih najstarijih žitelja. Kažu da se od sjećanja ne živi, ali se, sigurno, u sjećanjima može živjeti.
Stari Bar, tridesetih godina dvadesetog stoljeća, u vremenu najvećeg procvata, još uvijek je živ i veliki u priči dvoje Starobarana. Ne znam da li su najstariji, ali sigurno, najviše pamte. To su OSMAN - OSO i NADŽIRA - DŽIKA PERIČIĆ. Njemu je osamdeset i dvije, a njoj sedamdeset godina. Jedno pitomo jesenje poslijepodne u njihovoj kući u Brbotu oživljava mnoge uspomene. Grad kojeg nema, počinje da živi. Pjaca je puna, radnje su otvorene, čuje se zveket kovačkih čekića, vika alvadžija i pekara, širi se miris bureka, ćevapa, simita... Šarenilo i sjaj radnji od Pjace do Brbota uskrsava pred nama. Nećemo biti nepravedni ni prema kome iz Osove i Džikine priče. Svi su tu, od Tatarovice do ispod Pjace...
"Sve su bile radnje od naše kuće iz Brbota pa naniže, do dno Pjace" – počinje Oso, pričajući nam o dolasku i naseljavanju pojedinih trgovačkih porodica u Stari Bar. Pitamo ga za raspored radnji, kaže da ne zna, jer je iz Malih Mikulića doselio početkom četrdesetih. Ali, Džika, rođena Starobaranka, polako i po redu nabraja nazive i vlasnike radnji:"Odavde naniže, prva je bila radnja Vukazića, tišlera i trgovina Maljo Kolje. Mula Nedžip Ibrišimović je u svojoj radnji prodavao namirnice za prehranu, a ispod njega su bile radnje Haverića, Kacila i Dušana Popovića. Husein Mujić je držao obućaru, a Suljčo Čobić limariju. Do njega je bila radnja Prconjića, pa prodavnica tekstila Džajovića i brijačnica Brava Krčikovića. Naniže dalje, bile su pecara Isljama Išme i Nuta Zaganjora, kafana Marvučića i opančara Joza Tokića. Ispod njega bile su redom prodavnice Idriza Ladinovića, kafana Ljilja Ćerimovića, kafa i čaj, a Sait Hamzić je držao kafanu u kojoj je bilo i rakije. Najveća na ovu stranu bila je radnja Mustafića, a tu su još bili i Dašo Zaganjor, opančar i braća Truš - Kolja i Đona, koji su držali prehranu. Kafana Mare Bijele je bila pri kraju, a ispod nje su još bile Povjerenstvo Islamske zajednice i Opština. Izdvojena je bila i krojačnica Mustafe Šlakovića i kafana Smaila Hamzića, a novine i cigare na komad prodavao je Sulejman Krčiković.
Na drugoj strani, ako krenemo odozdo, prva je bila knjižara Ilije Hajdukovića, tu smo kao đeca kupovali knjige, olovke i teke. Kraj njega je bio Gljigo apotekar, došao je bio njeđe iz Hrvatske. Uz njegovu radnju prodavale su se drve. Nosili su ih iz ovih sela okolo. Tu je bila i Iljčova pecara, radnja Nusija Ćetkovića, kao i veljika radnja Iličkovića, koji su kraj nje imali i kafanu. Tu je dalje bila i brijačnica Karađuzovića i Mustafe Ljuce, kafana Sima Pejovića, a i radnje Krsta Martinovića i Milinovića. Bila je i prodavnica cipela 'Bata', radnja Zagarčanina, alvadžija Suljča Kacile, a na kraju je bila jedna kovačnica", kaže Džika. Zadivljeni smo fotografskom memorijom 70-ogodišnje Džike. Međutim, ona nam objašnjava da to nije ništa čudno, jer je kao curica od sedam-osam godina radila u radnji svoga oca, koja je takođe bila u ovome nizu. Njeni Karađuzovići su, ranije, bili jako bogati. Stara trgovačka porodica držala je petnaest mlinova za masline. Međutim, 1937. godine doživjeli su bankrot. Naime, oni su sav svoj kapital uložili u veliku količinu češke kože. Ali, upravo tada Njemačka je okupirala Češku. Do isporuke nije došlo, a novac je otišao u nepovrat. Tako je ova, dotada najimućnija starobarska porodica, ostala gotovo bez ičega. Počeli su ponovo, sa malom ugostiteljskom radnjom, u kojoj su radili svi, jer je porodica bila jako brojna."Imali smo u radnji svega, slatkarije, baklave, tespište, kadaifa, mualebije, sutlijaša, asure, alve... Od ostalih jela pite i bureci, a najviše je bilo ćevapa. Znali smo da napravimo i po hiljadu ćevapa na dan, zakolju se po tri ovna. Prodavali smo i sladoled, u velikoj metalnoj bačvi, bila je doza u koju se stavljala pripremljena masa. Umjesto frižidera koristili smo snijeg i led. Imali smo ga usred ljeta, jer su nam ga donosili Markičići i Marljukići iz Mikulića. U proljeće su, u spilama po Rumiji, zatrpavali snijeg lišćem, pa bi ostajao do ljeta. Usred ljeta išli su noću i na konjima nam donosili snijeg u lišću, da se ne bi istopio. Tako je to bilo, a ne znam ko bi to danas radio", veli ona. Pazarni dani u Starom Baru bili su petak i ponedjeljak. Tada bi Pjaca oživjela, svako selo je donosilo svoje navike i običaje. Od Sutormana, Crmnice i Spiča, na jednoj strani, pa do Gorane, Anamala i Krajine na drugoj, dolazilo je na pazar. Šarenilo narodnih nošnji govorilo je iz kojeg su podrumijskog sela došli ljudi. Na konjima, magarcima i mazgama, donosili su svoje proizvode i vraćali se, poslije nekoliko sati, pošto bi u radnjama ostavili svoju "zaradu", opskrbljujući se namirnicama.Stari Bar je bio grad tolerancije i međusobnog uvažavanja. na ulicama su se mogla čuti tri jezika - pored našeg, i turski i albanski: "Svako ko se podnivio u Stari Bar, musliman-katolik ili pravoslavni, znao je sva tri jezika. U našoj kući se uvijek pričalo turski. To je staroturski, ali se i danas možemo sporazumjeti kad pođemo u Tursku... To je bilo normalno, nije se ništa na to gledalo. Svako je pazio svoje običaje, ali je poštovao i uvažavao tuđe. Poštovali smo se i voljeli se, kao prave komšije" – završava Džirka svoje prisjećanje.
Vrijeme je za kafu i kolače. Vraćamo se polako u sadašnjost. Treba da ostavimo naše ljubazne domaćine Peričiće i krenemo dolje, "prema gradu". Silazeći niz Pjacu gledamo oko sebe. Nekoliko kafana, dvije ili tri prodavnice, nova, ali nefunkcionalna kaldrma, malo podsjećaju na sjaj gradića iz priče naših domaćina, sabijenog uz bedeme tvrđave. Znamo da Stari Bar može biti onako lijep i živopisan samo u sjećanjima i pričama. Ta su vremena bespovratno iza nas. Ali, u godinama ispred nas, može se uraditi mnogo toga da Stari Bar oživi ponovo. Zbog njegovih žitelja, ali i zbog nas samih.

уторак, 31. март 2009.