субота, 25. април 2009.

SREBRNO VINO


SREBRO ZA VINARE “CRMNICE”

Srebrna plaketa 15. Sajma ekologije i 4. Sajma Vode, vodovoda i sanitarne tehnologije dodijeljena je vinari "Crmnica" iz Virpazara koji je održan u Budvi. Zlatna plaketa i nagrada Expo Trophy 2009. pripala je JP Nacionalni parkovi Crne Gore iz Podgorice.

среда, 22. април 2009.

DAN ZEMLJE

OBILJEŽEN DAN ZEMLJE

NVO „Proeko“ i Izviđački odred „24. novembar“ i ove su godine, u saradnji sa JP Morsko dobro i JP Komunalne djelatnosti obilježili akciju „Dan planete Zemlje“, koja se održava pod motom „Zelena generacija“.
Akcija je izvedena na plaži ispred hotela „Princess“, i na renoviranju
i uređenju igrališta pored plaže. Aktivisti NVO „Proeko“ i Izviđačkog odreda “24. novembar“ su pokupili otpad sa plaže i ofarbali metalni mobilijar na igralištu, a radnici JP Komunalne djelatnosti su uklonili polomljeni mobilijar, koji će nakon popravke vratiti na na svoje mjesto.

Koordinator projekta ispred JP Morsko dobro Milica Mašanović je prijatno iznenađena brojem i učinkom djece koja su se odazvala na ovu akciju. Učesnici današnje akcije su poručili: „Mi imamo jednu jedinu planetu, drugu nemamo i u nekoj doglednoj budućnosti nećemo je dobiti, iz tog razloga moramo da je pazimo, da je čuvamo i da je ostavimo u boljem stanju za našu djecu i sljedeće generacije, od onog stanja u kakvom smo je dobili od naših roditelja“.

PROGRAM ZA PRAZNIKE

PROGRAM ZA USKRŠNJE PRAZNIKE

Crkvena opština Bar je povodom Uskršnjih praznika organizovala prigodan program na guvnu kod Parohijskog doma. U programu su učestvovali folklorna i etno grupa „Sveti Jovan Vladimir”, dječji hor i barski guslar Ljubo Milić. Starješina hrama, protojerej Đorđe Knežević, zahvalio se prisutnima i poželio im srećne Uskršnje praznike. Koreograf KUD-a Sveti Jovan Vladimir Ljubica Davidović pripremila je bogat i raznovrstan program. Ona je istakla da je zadovoljna prikazanim, jer su učesnici prije toga imali program i u Virpazaru, te da je sve odrađeno profesionalno, obzirom da ovo društvo postoji samo četiri mjeseca.

TURISTICKA ORGANIZACIJA BARA


TOB U KRAGUJEVCU

Turistička organizacija Bar će u okviru promocije turističke ponude po gradovima Srbije nastupiti po prvi put na sajmu turizma u Kragujevcu od 23. do 25. aprila.

Na zajedničkom štandu sa TO Tivta promovisaće se kompletan reklamni materijal i pružati informacije medijima, predstavnicima turističkih organizacija i individualcima u vezi smještaja, turističkih atrakcija, izleta, manifestacija, krstarenja Skadarskim jezerom i morem, a informisaće se i o brojnim aktivnostima koje se preduzimaju na poboljšanju kvaliteta predstojeće turističke sezone.

субота, 18. април 2009.

PREPORUKA ZA DESETODNEVNI ODMOR U BARU...SAMO ZA VAS...

Bar- Grad sadržajne ponude

DESETODNEVNI ODMOR U KOJEM NI JEDAN DAN NE LIČI NA PRETHODNI

Crna Gora je zauzela 59. mjesto na listi od 130 zemalja rangiranih prema konkurentnosti u sektoru turizma i putovanja za ovu godinu. Istraživanje je obavio Svjetski ekonomski forum (NjEF), a Crna Gora je ove godine prvi put rangirana kao nezavisna država.
Prema statistikama svjetskih organizacija današnji turista se više opredjeljuje za aktivni i sadržajni odmor, nego za „pasivno“ ljetovanje ispod suncobrana. Shodno zahtjevima turista destinacije koje imaju raznovrsnu ponudu visoko su na listama poželjnih odredišta putovanja.
Novi trendovi, zahtjevi i želje turista, su šansa za Barsku rivijeru koja se intezivno razvija u sadržajnu turističku destinaciju! Predsjednik Opštine Bar Žarko Pavićević ističe da je turizam jedna od najznačajnijih privrednih grana te da će lokalna uprava kontinuirano raditi na još konkurentnijoj ponudi. U Baru je Fakultet za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu što je potvrda ozbiljne posvećenosti perspektivnoj grani privrede.
Začeci turizma na području barske opštine datiraju još iz XVIII vijeka kada su čari sela Gornja Brca i današnjeg Sutomora otkrile, ni manje ni više, nego mletačke kontese. Prve organizovane grupe turista došle su n a Barsku rivijeru 1890. godine iz sadašnje Češke i Slovačke. Početkom XX vijeka, tačnije 1909. godine, izgrađen je prvi turistički objekat u Baru, hotel “Marina” koji je služio za potrebe italijanske mornarice.
Bar sa okolinom je najorginalniji crnogorski primorski grad čiji kontrasti nude neslućene mogućnosti novih spoznaja. Barska rivijera ima mediteransku klimu određenu dvjema velikim vodenim površinama, Jadranskim morem i Skadarskim jezerom, kao i planinskim masivom Rumije i sa 208 sunčanih dana u godini date su prirodne predispozicije za primamljivu turističku
ponudu. Pored navedenog, tu je bogato kulturno-istorijsko nasljeđe, zatim različite kulinarske kulture „začinjene“ domaćim kvalitetnim maslinovim uljem, vinom...
Bar je grad u kojem možete provesti odmor, a da ni jedan dan ne liči na prethodni. Caffe Montenegro vas vodi na desetodnevni odmor na Barsku rivijeru.
Dolaskom u Bar možete se smjestiti u hotel sa četri zvijezdice „Princes“, ili u neki od manjih hotela niže kategorije. Barska rivijera danas raspolaže sa oko 4.000 smještajnih jedinica u hotelima, oko 2.000 ležaja u turističkim naseljima, 1.000 u odmaralištima i preko 25.000 ležaja u privatnom smještaju.
Došli ste na more! Prvi dan svakako ćete poći na plažu. Morska obala Barske rivijere duga je 46 kilometara na kojima je 20-tak plaža ukupne dužine oko 9.000 metara. Direktorka Turističke organizacije Neda Ivanović, govoreći o neprolaznoj ljepoti Bara zapisala je u Turističkom informatoru: «...imamo plaže drobnog pijeska i plaže nešto krupnijih granulacija. Atributi koje su sami posjetioci dali našoj obali dostižu kvalifikative u najlješem značenju - Zlatna obala, Biserna obala, Crvena plaža...», što takođe, govori o njihovoj atraktivnosti. U zaleđu većine plaža su barovi, restorani koji nude osvježenja i menije po ukusu gostiju. Izbor plaže je na gostu u zavisnosti šta voli i kakav ugođaj želi. I najizbirljiviji će naći mjesto za sebe od Kraljičine plaže, Čanja, ili neke od sutomorskih… Svakako ne zaobiđite Crvenu plažu, Veliki pijesak, Utjehu na kojoj vas čekaju moderna kupališta, ili neku „divlju“ plažicu...
Da bi mjesto zavoljeli trebate ga upoznati. Prijepodne drugog dana boravka u Baru planirajte za Stari grad gdje će vas dočekati turistički vodič. Stari grad Bar je smješten u podnožju planine Rumije, na krečnjačkoj stijeni, s pogledom na prostranu ravnicu koju je od vajkada kontrolisao utvrđenjem, od praistorije pa do 19. vijeka. Osobenost Starog grada Bara ogleda se u njegovom položaju jer nije kraj mora kao ostali primorski gradovi, što mu daje posebno obilježje, a ostaci nagovještavaju da se radilo o gradu izuzetne i produhovljene ljepote. Stari grad Bar, udaljen oko 3 km od centra, se prostire na preko četiri hektara, sa svojih 600 javnih, profanih, sakralnih i vojnih građevina. Pomnožite to sa 2.800 godina njegove dokazane materijalne kulture. Bez sumnje, radi se o jednom od najvećih arheoloških lokaliteta u Evropi. I ne samo to, u Starom gradu vidjećete istorijsko remek djelo-akvadukt sagrađen u 17. vijeku od lokalnog kamena. Nalazi se na sjevernoj strani grada i služio je da se kroz njega u Stari Bar dovede pitka voda sa izvorišta udaljenog oko 3 km. Sličan mostu čija konstrukcija ima 17 lukova akvadukt je impozantan spomenik jedini te vrste u Crnoj Gori.Treći dan rezervišite za puteve „Vinskih cesti". Od Bara do varošice Virpazar na Skadarskom jezeru ima 20-tak kilometara.
Barski kraj u svojoj mapi bilježi novinu u turističko-ugostiteljskoj ponudi Crne Gore, a to su domaći kvalitetni prehrambeni proizvodi iz netaknute prirode nadomak Skadarskog jezera koja projektom «Vinske ceste» afirmiše dio crnogorskog prostora između Primorja i kontinentalne oblasti. Kroz taj projekat osposobljeni su vinski podrumi u seoskim kućama koje turisti mogu posjećivati duže nego što traje ljetnja sezona. Ako krenete putem «Vinskih cesti» stići ćete do crmničkog sela Godinje gdje i danas možete vidjeti ljetnjikovac dinastije Balšića iz 15. vijeka, osobenu kulturno-istorijsku ponudu, a prvi pisani podacima o Godinju svjedoče da mjesto datira od 13. vijeka. Pojedini ugostitelji uključeni u projekat „Vinske ceste" nude i smještaj, a izbor je na vama. Uz odlično crmničko vino i zdravu hranu iz čistog okruženja, opijeni svježinom vazduha nećete imati dilemu.
Četvrti dan odmora odlazimo na Skadarsko jezero.
Krstarenje kroz bujnu vegetaciju najvećeg jezera na Balkanu je doživljaj za pamćenje, a barskoj obali pripada 64 km obale. S proljeća i jeseni površina jezera je oko 500 km2, dok je ljeti pri vodostaju površina oko 350 kvadratnih kilometara.. Tokom proljeća i ljeta jezero izgleda kao ogromna zelena livada u kojoj se ističe bjelina rascvjetalih lokvanja i drugog bilja. Inače, jezero je prepoznato po bogatoj flori i fauni. Samo na Skadarskom jezeru možete vidjeti biljku kasoronju čiji su plodovi jestivi. Skadarsko jezero je stanište 40 vrsta riba i 270 vrsta ptica od kojih su neke veoma rijetke - pelikani, šljuke...
Obala Skadarskog jezera je razruđena sa brojnim zalivima u kojima su ušuškana živopisna ribarska naselja. Krstareći jezerom prolazi se oko ostrva koja se nazivaju gorice. Na ostrvima Starčevo, Beška, Moračnik nalaze se istoimeni manastiri iz 14. i 15. vijeka, zadužbine Balšića. Turisti avanturističkog duha krunisaće ovaj dan izlaskom na vidikovac sa kojeg se pruža jedinstven pogled na panoramu jezera i njegove pjeskovite plaže, «zaštićene» kestenovim šumama.Zbilja utemeljenje u realnosti imaju riječi Džona Štajnbeka koji je zapisao «Putovanja su kao ljudi, ni jedno ne liči na drugo...»Putovanja pamtimo i po gradu u kojem odsjedamo pa zato peti dan posvećujemo Baru.
Smješten između talasa mora sa jedne i opasan planinskim masivom sa druge strane izgrađen je moderan i čist grad, koji se svakodnevno razvija, jedan od najperspektivnijih u Crnoj Gori, novi grad čije okruženje baštini tradiciju i bogatu istoriju. Vizija razvoja Bara ogleda se u marinama sa preko 1.000 vezova koje dočekuju i mega jahte. U marini Sveti Nikola je prvi zimovnik na ovoj strani Jadrana, najveći travel lift za dizanje jahti i brodova do 260 tona.
Iznad gradske plaže daleke 1885. godine sagrađen je dvorac kralja Nikole u kojem je danas zavičajni muzej Bara. Pored velikog je i mali dvorac koji je kralj sagradio kćerki Zorki i zetu knjazu Petru Karađorđeviću, zatim kapele, stražarnice. U zaleđini dvorca je
prelijepi park, najljepši u Baru, kojeg krase rijetke biljke među kojima je i drvo plute. Italijanski kralj Emanuel, zet kralja Nikole, poklonio je veliki cvijećarnik danas poznat kao «Knjaževa bašta». Barsku rivu od prošlog ljeta krasi skulptura Popa Dukljanina, tvorca «Ljetopisa popa Dukljanina» (Barskog rodoslova). Skulptura, djelo vajara Zlatka Glamočaka, odlično je postavljena sa pogledom Popa Dukljanina na Ratac gdje je nekada bio samostan. U centru Bara je skulptura kneza Vladimira, djelo vajara Nenada Šoškića, rođenog Baranina.
Šestog dana idemo do prirodnog spomenika- Stare masline. Kulturno- prirodni spomenik, Stara Maslina, čiji je vijek preko 2.000 godina je simbol Bara. Nalazi se u naselju Mirovica na petom kilometru od Bara ka Ulcinju. Stara maslina –starija je od ijednog pisanog spomenika o Baru i njegovim žiteljima. O maslini su se godinama pričale priče, legende koje su i savremenim generacijama veoma interesantne. Arheolozi tvrde kako stara dama nije sama te da u barskom kraju ima još maslina čiji je vijek trajanja preko hiljadu godina.
Sigurno je malo ko planirao doći na more i krenuti na planinu. E, planinarenje nemojte izostaviti jer sve do sada viđeno objedinite sa visine. Primorsko- planinska transverzala Orjen- Lovćen- Rumija kroz Crnu Goru završava se u barskom kraju na putu ka granici sa Albanijom. Staza će biti uklopljena u evropsku Transverzalu koja ide od vrha Skandinavije do Portoroža, odatle preko Hrvatske, Crne Gore i Albanije do Olimpa. Dio staze u barskoj opštini sa veznim putevima ima 60 km. Planinska staza koju je obilježila NVO «Klub alternativnih sportova AHIL» Bar, proteže se od Paštrovske gore, preko Sozine, Sutormana, Rumije, Lisinja. Najviši vrh je na Rumiji 1.595 metara nadmorske visine gdje se nalazi i planinarska kutija, kao i na Lisinju, Bijeloj Skali i Sutormanu. U kutijama planinare čekaju pečati za otisak u planinarskoj knjižici.
Inostrani gosti jako su zainteresovani za vjerski turizam, a Bar sa okolinom poznat je po dobroj tradiciji zajedničkog bitisanja pripadnika tri vjeroispovjesti čija je kultura takođe, doprinos sadržajnosti turističke ponude. Iz bogate riznice za osmi dan predlažemo da posjetite manastir Prečiste Krajinske, jedan od najznačajnijih spomenika u Crnoj Gori. Ostaci manastira sa crkvom posvećenom Uspeniju Bogorodice, nalaze se u blizini mjesta Ostros
.
Crkva se prvi put pominje krajem X vijeka, u Ljetopisu Popa Dukljanina. Manastir je osnovao knez Vladimir za koga se vezuje i legenda o njegovoj tragičnoj ljubavi sa Kosarom, kćerkom makedonskog cara Samuila. Nekada je manastir bio sjedište Zetske Mitropolije.
U crkvi sv. Nikole između Starog i Novog Bara smještena je barska nadbiskupija, koja je osnovana 1 089. godine što je potvrdio Papa Klement III, šaljući Palij, Arhiepiskopu dukljanske stolice. Barski nadbiskup ima titulu Primas srpski. Inače, na području Sutomora ima nekoliko crkava u kojima su dva oltara. U Starom Baru je džamija Omerbašića, sagrađena 1662. godine. Pored džamije na ulazu u kompleks sagrađeno je Derviš-Hasanovo turbe početkom XII vijeka.
Deveti dan pođite do marine gdje možete uzeti jahtu u čarter ili jednostavnije krenuti na krstarenje Barskom rivijerom brodicama koje dočaravaju istinski boravak na moru. Ako želite cijelodnevni boravak na vodi opredjelite se na jedan od brodova koji u ponudi imaju i hranu. Mudri će reći da se u životu ništa ne dešava slučajno.
Ispred dvorca kralja Nikole u Baru krajem XIX vijeka je izgrađen veliki drveni gat koji je služio za pristajanje brodova i jahti. Mnogi sigurno i nijesu znali da je u periodu od 1866. do 1916. kralj Nikola imao deset jahti. Jednu od njih «Sibil» kupio je od romanopisca Žil Verna, a kraljevu poslednju jahtu «Rumija» potopili su Austro-ugari 1915. godine na mjestu današnjeg lučkog akvatorija. Na prelazu iz starog u novi milenijum Bar je ucrtan u karte kao začetnik nautičkog turizma u Crnoj Gori.
Deseti dan odmora u Baru prepustićemo isključivo vašem izboru. Provedite dan na mjestima koja su ostavila najjači utisak dok ste obilazili kontrastnu ponudu grada pod Rumijom. Ako ste neodlučni krenite maslinjacima starim hiljadama godina, nekadašnjim karavanskim putevima, posjetite neku od uljara da vidite kako se pravi domaće maslinovo ulje. Krenite u ribolov ili u lov…
Nakon uzbudljivih dana provedenih u barskom kraju tokom večernjih sati u ponudi su brojni kulturno-zabavni programi. U Baru tokom godine ima 20-ak manifestacija, kulturnih, zabavnih, sportskih. Već je postala tradicija da u Baru prisustvujete koncertima muzičkih zvijezda. U čemu je još prednost Bara? Naravno u povoljnim cijenama!
Na kraju nećemo reći da to nije kraj jer svakako ćete doći ponovo! Zaista, imate zbog čega!

USKRSNJA IDILA...



UMJETNOST NA JAJIMA

I ove godine za uskršnje/vaskršnje praznike naša sugrađanka Branka Bogdanović ima pune ruke posla - na specifičan način oslikava jaja, koja postaju prava umjetnička djela. Slika ih raznobojnim lakovima za nokte. Motivi su uglavnom slike svetaca, ali ima i florealnih sadržaja, pejzaža, motiva s putovanja, apstraktnih motiva...

“Za jedno jaje mi treba od 6 do 12 sati, dešava se da ispratim muža i djecu na spavanje, a da još radim kad muž počinje da se sprema na posao. Uključim muziku, utonem u svoj svijet, i stvarno se dobro osjećam”, kaže Branka. Ističe da nikad ne prodaje jaja - poklanja ih, jer “uživa u radosti davanja”. U posljednje vrijeme primjenjuje tehniku koju je naučila od Japanaca - bušeći rupe gore i dolje izvuče sadržaj jajeta, pa onda slika. Nadogradnja te tehnike je rezanje kore sa jedne strane, i oslikavanje i spolja i iznutra. Pravi i mozaik-jaja - na osnovno ofarbano jaje lijepe se komadići kore drugih raznobojno ofarbanih jajeta i tako se tvori slika. Impresivno, nema što.

“Iako znam i za krsne slave ljudima da crtam jaja za poklon, tek je razdoblje pred Vaskrs puno neprospavanih noći. Pravim dekoracije kroz stan: podijelim jaje na pola, ispunim zemljom i zasadim pšenicom, ona taman nikne do Vaskrsa, pa pravim aranžmane. Svaki zid ima priču”, objašnjava Branka Bogdanović

уторак, 14. април 2009.

FESTIVAL DJECIJEG TEATRA


OD SJUTRA FESTIVAL DJEČIJEG TEATRA



Treći Festival dječjeg teatra u Baru okupiće od sjutra do 18. aprila 14 dječjih pozorišnih družina iz deset crnogorskih gradova i jednu iz Zagreba.

Republičko takmičenje osnovaca u pozorišnom stvaralaštvu otvoriće predstava barske OŠ “Srbija” pod nazivom „Crvenkapa sa Rumije“, koja je bila najbolja na prvom Opštinskom festivalu „Teatar u školama“, održanom prošle sedmice u Baru.

Festival dječjeg teatra Crne Gore–Bar ustanovljen je 2007. godine, nakon osnivanja NVO “Čedo Dragović“. Ova nevladina organizacija, pokrenuta u spomen na utemeljivača barske pozorišne scene, Čeda Dragovića, osnovala je festival, koji ima za cilj da školska djeca, uz pomoć nastavnika i lokalne zajednice, stvaraju vlastito pozorište, što će doprinijeti razvoju pozorišne kulture.