субота, 16. мај 2009.

NOC MUZEJA


четвртак, 14. мај 2009.

EUROSONG 2009


ANDREA NA “EUROSONGU”

Barska pjevačica Andrea Demirović sinoć je otvorila 54-ti “Eurosong”, koji se ove godine održava u Moskvi, ali nije uspjela da se plasira u finale, iako je po kladionicama bila jedan od favorita za visoki plasman.

Na veličanstvenoj sceni u Olimpijskom centru Demirović je otpjevavala pjesmu “Just Get Out of My Life” proslavljenog njemačkog evrovizijskog kompozitora Ralfa Zigela, u maniru njemačke disko muzike sedamdesetih. Djelovala je upečatljivo i samouvjereno na sceni.

Gledaoci iz 18 zemalja učesnica sinoćnjeg polufinala, te Engleske, Njemačke i Španije, uz stručni žiri odlučili su da u finalu 16. maja nastupe predstavnici nacionalnih televizija Turske, Švedske, Izraela, Portugala, Malte, Finske, Bosne i Hercegovine, Rumunije, Jermenije i Islanda. Treći put zaredom, predstavnici Radio televizije Crne Gore nijesu prošli u završnicu “Eurosonga”.

среда, 13. мај 2009.

BARSKA DIJASPORA






Barska dijaspora je rasuta širom svijeta, na svim kontinentima "plave planete" nalaze se negdašnji žitelji naše opštine, ili njihovi potomci. Teško je reći kada je počelo raseljavanje ovog područja, ali je to svakako moralo biti za vrijeme velikih nevolja - ratova, gladi, bolesti... Postoje sačuvani dokumenti još iz srednjeg vijeka o organizovanim odlascima Barana u Istru ili Dalmaciju, a veliki broj žitelja Bara i okoline početkom XX vijeka otisnuo se preko okeana. Talas napuštanja barskih sela naročito je ojačao početkom sedamdesetih, a konačni odliv stanovništva uslijedio je devedesetih, za vrijeme krvavih balkanskih komešanja.

Barski iseljenici u SAD rasuti su po silnim gradovima ove velike zemlje, ali se "najčvršće drže" oni organizovani u dva udruženja - u Njujorku i Čikagu. "Primorje" i "Rumija" pomažu da se ne izgubi nit sa zavičajem, jer su "oduvijek znali ko su i što su".

"PRIMORJE": Klub iseljenika "Primorje" okuplja uglavnom ljude s područja Mrkojevića koji žive u Njujorku. Nastao je 2001. godine, i od tada kontinuirano radi na poboljšanju informisanosti, obrazovanja i organizovanju kulturno-sportskih aktivnosti.

Prilikom osnivanja, klub je imao samo 32 člana, a danas je 50 porodica učlanjeno. Prostorije su na Staten Islandu, i mogu da prime oko 180 ljudi. Članovi kluba se sastaju svake subote, kad se igra šah i skambilj, i uz razonodu i pjesmu ostane do jutarnjih sati. Nedjeljom se održavaju časovi folklora, a klub organizuje gostovanja estradnih umjetnika, kao i igranke i svadbe. Aktivan je i fudbalski klub "Primorje" koji sa "Montenegrom" iz Čikaga organizuje tradicionalne fudbalske utakmice. Na čelu ovog iseljeničkog kluba je Saljo Metanović.

"RUMIJA": Kulturni centar "Rumija" iz Čikaga, 60621 N. Ridge, okuplja oko 600 Barana koji žive u tom gradu. Osnovan je 1995. godine, i otvoren svakog četvrtka i petka. Imaju učionicu za crnogorski jezik, salu koja prima 250 ljudi, obimnu biblioteku... U školi Kulturnog centra, dva sata nedjeljno, pored vjeronauke i folklora-običaja, djeca rođena tamo uče svoj jezik. Jedna od prostorija data je na upotrebu Radiju Inter-antena Bar. Sat vremena nedjeljno emituju program za iseljenike. Na programu su vijesti iz Crne Gore i Bara, muzički noviteti, najave dešavanja...

U Čikagu, članovi naše zajednice žive udaljeni na 15-20 minuta vožnje. Posjećuju se, imaju svoje kafiće, osnovali su i klub "Montenegro", koji se takmiči u Nacionalnoj Soccer Ligi Čikaga.

Velike su razlike između "first" i "second generation" Amerikanaca ovdašnjeg porijekla. Prva generacija je teško radila, a imućstvo su stekli teškim radom, mahom zanatskim. Mlađa generacija ima više edukacije, za razliku od emigracije koja je došla prije nekoliko decenija, i više se posvećuje lakšim poslovima u Americi. Rade sa nekretninama, posjeduju restorane, agencije, male kompanije od po 10-15 ljudi, za održavanje zgrada i "remoldovanje prostorija.

уторак, 12. мај 2009.

ITALIJANI O SREDNJOVJEKOVNOM BARSKOM NADBISKUPU



Ugledna institucija iz Peruđe zainteresovana je da prikupi što više informacija o Ivanu II, odnosno Giovaniju de Piano Karpina, nadbiskupu barskom iz sredine 13. vijeka, kazala je za “Vijesti” Danijela Đurđević, predstavnica turističkog sektora agencije “Lovćenšped” u Italiji.

Đurđević, koja već dugo živi i radi u Peruđi, nedavno je sa crnogorskim ambasadorom u Vatikanu Antunom Sbutegom, bila na dvodnevnom skupu u centru italijanske regije Umbrija posvećenom Ivanu II.

“Organizator je odbor ‘Komitato Giovani de Plano Karpine’ iz Peruđe, koji proučava život i djelo ove znamenite istorijske ličnosti. Odboru je veoma interesantna činjenica da je Ivan II bio nadbiskup barski od 1248. do 1252, kada je umro u Baru. Italijani sada traže njegov grob i sve podatke koji mogu biti povezani sa posljednje četiri godine njegovog života”, kazala je Đurđević koja ovih dana boravi u rodnom Baru.

Nakon smrti nadbiskupa Ivana I, barski kanonici su za nadbiskupa izabrali fratra dominikanca Ivana, ali je papa Inocenco IV da bi umirio sukob između Dubrovnika i Rima na stolicu postavio franjevca Ivan de Plano Karpina. Najprije je bio starješina saksonske franjevačke kustodije, pa provincijal Njemačke, potom je svoj red raširio po Češkoj, Mađarskoj, Danskoj i Norveškoj. Bio je 1245. godine papski izaslanik kod Tatara sa Volge i u ruskoga kneza Danila. Njegov putopis o životu i običajima Mongola prvi je prikazao Evropljanima ovaj narod, a istoričari su se vjekovima služili njegovim spisom. Dok je bio nadbiskupom Bara, sukob sa Dubrovnikom se izmetnuo u pravi rat, pa su Dubrovčani oružjem počeli napadati Barane, tako da je jednom prilikom bio uhvaćen i odveden u tamnicu. Da bi se parnica dovršila, papa je odlučio stvar konačno presuditi i naložio dubrovačkom i barskom sveštenstvu da prinesu dokaze za svoje tvrdnje. Očito je odluka išla u korist Bara, jer su od tada Dubrovčani prestali uznemirivati Barane. Ivan II (de Plano Kaprini) sazvao je 1249. u Baru Drugi pokrajinski crkveni sabor da bi stao na kraj nevoljama koje su pritiskale njegovu nadbiskupiju, od pohara i pljački preko lošeg vladanja klera.

Papa Inocenco je potvrdio odluke ovog sabora, bacio anatemu na one koji pljačkaju biskupske posjede, dao arcibiskupu vlast za ekskomunikaciju iz crkve i za oprost crkvenjacima koji su napravili grijeh iz nužde, i ovlastio nadbiskupa i biskupe da crkvenim kaznama prinude

na plaćanje desetine one koji je ne plaćaju. Ivan de Piano Karpini je umro 1. avgusta 1252. godine u Baru. Franjevački martirij ga naziva "blaženim".

Inače, Danijela Đurđević, koja sedam godina, kao predstavnica “Lovćenšpeda” u Peruđi, sa uspjehom promoviše lovni turizam u Crnoj Gori, upravo sprovodi pionirski poduhvat - projekat „Dijana“, imenovan po rimskoj boginji lova. “Želim da podržim žene-lovce koje su u Italiji u manjini i koje muške kolege ne prihvataju. Kroz ‘Dijanu‘ sam im, zahvaljujući mojim saradnicima, ponudila tri dana besplatnog lova u Crnoj Gori, što je naišlo na veliki odjek u specijalizovanim italijanskim lovačkim magazinima i veb
-sajtovima. U toku je prijava kandidatkinja”, navela je Đurđević. Kao diplomac Univerziteta italijanskog jezika za strance u Peruđi, Danijela je od ove sezone pokrenula inicijativu da se što veći broj crnogorskih đaka, studenata i profesora italijanskog jezika, tokom ljeta usavršava na toj, svjetski renomiranoj katedri italijanskog jezika po pristupačnim uslovima.


понедељак, 11. мај 2009.

I LOVE YOUR BLOG...


SELO ZNANJA U CRNOJ GORI


LIBANCI BI SELO ZNANJA U CRNOJ GORI

Predstavnici “Global investmenta” iz Libana, dr Milad Sebaaly i Horst Bender, posjetili su Opštinu Bar i razgovarali sa potpredsjednikom Draganom Simovićem o mogućnosti realizacije projekta “Crnogorsko selo znanja”. “Global investment” je jedna od najvećih finansijskih grupa na Srednjem istoku, koja je već boravila u Crnoj Gori i iskazala interesovanje za privatizaciju Luke Bar.

Ovoga puta, predmet njihovog interesovanja je razvoj “Crnogorskog sela znanja”, jedinstvene cjeline tehnološki napredne infrastrukture i objekata, koja je u stanju da objedini kompanije iz različitih sektora kao što su obrazovanje, zdravstvo, tehnologija, logistika, turizam, trgovina i konferencijsko-izložbene aktivnosti.

Takav kompleks mogao bi da se razvije u zaleđu Skadarskog jezera, na centralnoj poziciji između Podgorice, Cetinja, Bara, Budve i Petrovca.